Objavio: danijela88 | Kolovoz 29, 2010

Posljednja bosanska kraljica, Katarina Kosača

(prof.dr.sc.Marko Dragić)

Posljednja bosanska kraljica Katarina, kćerka hercega Stipana
Kosače, rođena je 1424. godine u Blagaju kod Mostara. Prešla je s
bogumilstva na katoličanstvo i postala franjevkom Trećega reda. Do pada
Bosne pod Turke ova je kraljica izgradila šest samostana i crkava.
Doživjela je tužnu i tragičnu sudbinu i umrla u izgnanstvu, daleko od
domovine i svoje djece koju su Turci odveli u ropstvo u Carigrad. Grob
kraljice Katarine u Crkvi Araceli u Rimu Hrvati obilaze više od pet
stoljeća, a kraljica je prešla u vječnu predaju što je pripovijedaju njezini
zemljaci.
U lipnju 1995. godine boravio sam u Kraljevoj Sutjesci i slušao
više kazivačica i kazivača koji su mi kazivali kako je: “U gradu Bobovcu
živila kraljica Katarina. Ona je bila Kosača. Ona je naše žene odavde
podučavala vest, plesti – sve domaćinske radove koji su se obavljali u
kući.
” Također su mi pripovijedali: “Naše su žene veoma mnogo nju
cijenile. Ona ih je svemu podučavala. U znak poštovanja prema kraljici i
zbog žalosti, one i dan-danas nose crne marame na glavi.
” Te žene
nazivaju se Katarinke.
U sutješkome samostanu su sačuvani plašt, stola, svileni ubrus,
kvadratična svilena vrećica, uškrobljeni rubac za misu i jedan dio
misnice. “Sve je to izrađeno i satkano najčišćim zlatom po cijeloj
površini, na divan frizijski način
. Trajna predaja tvrdi da je te stvari
izradila blažena Katarina, kraljica bosanska

BIJEG IZ BOSNE

U fojničkome kraju predaje o kraljici Katarini kazuju:

Pripovijeda se da su Turci ovaj grad (Kozograd) najposlije osvojili
i da je ispred njih potonja kraljica pobjegla otalen. Turci opkole grad, ali
mu tvrđi ne mognu za dugo vremena ništa učiniti. Pošto su se na sve
načine uzalud mučili, reći će im jedna baba: ‘Zatvorite konja pastuha pa
mu ne dajte za tri dana vode, a onda ga puštajte i dobro gledajte gdje će
zakopati nogom! Ondje kopajte pa ćete naći vodu što ide u grad, pa im je
presijecite. Kad vodu presiječete, grad će se predati.’ Tako oni i urade.
Kada u gradu nestane vode, naredi kraljica, te konje potkuju naopako,
natovari blago i pobjegne. Pripovijedaju da je pri toj prilici ubila
kraljica sa Kozograda iz topa turskog zapovjednika spram sebe u
Ostružnici, 4 sata daleko. Kada zapovjednika svukoše da ga okupaju,
vidješe da je žensko.

Predaja kaže da je brdo Vis s kulom i sjevernim bedemima grada u
cjelini umjetni nasip. Nastao je za jednu noć sa svrhom da od turskih
topova, koji su tukli s Meteriza, zaštiti kraljicu u glavnoj kuli – dvoru. Te
se noći tako brzo i naporno radilo da je 77 trudnih žena pobacilo djecu i
77 se kobila oždrijebilo. Povijesno jezgro te predaje sastoji se u činjenici
da je cijeli sjeverni dio grada izgrađen silovito, s dugim bedemima i
brojnim kulama, i da je to, bez sumnje, bio velik teret za okolno
stanovništvo.
Postoji, također, i sljedeća predaja: “Priča se da je Katarina bježeći
od Turaka, bježala iz Jajca, preko brda u Varoš, pod Kozogradom. Kad
se nisu mogli obraniti, potkovali sve konje naopako i jednu noć iščezli,
prebjegli u Dalmaciju, Livno i Duvno.

Povijesni izvori kazuju da se kraljica Katarina godine 1446. udala
za kralja Stipana Tomaša. Malo iza vjenčanja, na Milodražu, papa Eugen
IV. dao joj je dozvolu da može sebi izabrati dva kapelana među
bosanskim franjevcima.
Nakon smrti Stipana Tomaša 1461. novi kralj Stipan Tomašević
priznao je Katarinu kraljicom majkom, koja je ostala udovica s dvoje
nejake djece – Sigismundom i Katarinom.
Pavao Ritter Vitezović u svome djelu Bosna captiva piše da je
kraljica Katarina napustila utvrdu Kozo u Fojnici i pobjegla u Konjic. Odatle je pješice stigla u Ston, odakle se lađom prevezla u Dubrovnik. Tu
je provela neko vrijeme, a potom prešla u Rim.
Nemamo povijesnih dokaza da je kraljica Katarina bježala preko
Fojnice kako to predaja kazuje. Poznato je kako je kraljica Katarina već u
srpnju 1463. bila na Lopudu, u području Dubrovačke Republike. Iako joj
je Dubrovački senat dopustio doći u Dubrovnik, prema kraljici Katarini
nisu pokazivali sklonost jer su se bojali turske osvete. Tom prigodom
kraljica je u Dubrovniku ostavila mač kralja Tomaša s nakanom da bi se
on dao njezinu sinu ako se oslobodi iz turskog ropstva. U jajačkom je
kraju o kraljičinu bijegu živa tradicija:

Turci su najprije došli na Suhi vrh u Pougarju. I tu su deset kula
napravili od katoličkih glava. U Melni je bila kula za vrijeme Turaka, i tu
su naše cure poslije vjenčanja išle spavat s begom prvu bračnu noć.
Tada su došli na opštine na Ranče, pa se spuštali na Komotin. Kad je
naša kraljica Katarina viđala da će Turci napast na Jajce ona je svoju
vojsku nared’la da potkuju konje naobratno i ona je pobjegla na
Sutjesku. Sa Sutjeske u Visoko, iz Viskokog u Rim, a dvoje su joj djece
oteli Turci. Ona je mislila da svoju kraljevinu ostavi djeci, ali se djeca
nisu vratila i ona je poklonila Papi svoju kraljevinu.

U RIMU

Kako bi i sama poradila na oslobođenju svoga kraljevstva, Katarina
je iz Dubrovnika otišla papi u Rim. Poznato je da je papa Pio II. (1456. –
1464.) nagovarao sve kršćanske vladare da zajedničkim silama protjeraju
Turke iz Europe. Pad Bosne i umorstvo njezinog kralja rezultirali su 21.
listopada 1463. pismom Ezechielis prophetae, u kojem je Pio II. najavio
kršćanskom svijetu da je odlučio staviti se na čelo križarske vojne protiv
Turaka i pozvao da se u lipnju 1464. okupe u Ankoni. Papa je 12.
kolovoza 1464. doputovao u Ankonu, ali ga je tri dana kasnije zadesila
smrt te se odustalo od oslobađanja Bosne i Hercegovine.
Kraljica Katarina u oporuci spominje samo Pavla II. i Siksta IV., te
je vjerojatno da se s Piom II. nije srela. U Rimu je Katarina dobivala izdašnu pomoć kako bi mogla živjeti
prema svom kraljevskom dostojanstvu. Njezina mjesečna pomoć iznosila
je 100 dukata i još 20 dukata mjesečno za stan. Katarina je najprije
stanovala u kući građanina Jakova Mentebona, a potom je prešla u drugu
kuću gdje je živjela do smrti i gdje je sastavila oporuku. Ta se kuća
nalazila u gradskom predjelu Pigna u blizini crkve sv. Marka.
Pretpostavlja se da je taj stan pripadao hrvatskoj Bratovštini sv.
Jeronima. Uzalud je Katarina više puta činila sve kako bi svoju djecu
oslobodila iz ropstva.

OPORUKA

Kraljica Katarina je svoju oporuku sastavila u nazočnosti sedam
svjedoka od kojih je šest bilo franjevaca. U svojoj oporuci “imenovala je
papu Siksta IV. i njegove zakonite nasljednike baštinicima bosanskog
kraljevstva i zamolila ih da ga u potpunosti predadu njezinu sinu
Sigismundu, ako se vrati na kršćanstvo, a ako Sigismund ne bi ponovno
postao kršćaninom, da kraljevstvo predaju njezinoj kćeri Katarini, bude li
se ona ponovno vratila na kršćansku vjeru. Ako bi, pak, oboje ustrajalo u
muslimanskoj vjeri, Sveta Stolica postaje vlasnica bosanskog kraljevstva
i o njemu može odlučivati prema svojoj uviđavnosti

GROB

Pet dana poslije sastavljanja oporuke (25. listopada 1478.) kraljica
Katarina je umrla. Pokopana je po vlastitoj želji u franjevačkoj crkvi
Araceli. Grob joj je bio postavljen pred glavnim oltarom crkve.
Nadgrobna ploča bila je urešena reljefnim kipom kraljice u naravnoj
veličini (1,78 m) s krunom na glavi. S jedne i druge strane glave urezan
je po jedan grb, kraljevski bosanski i obitelji Kosača. Ispod nadgrobne
ploče bio je postavljen i natpis bosančicom.
Na tom je mjestu Katarinin grob ostao više od 100 godina. Oko
godine 1590. franjevci su odlučili popraviti oltar i pomaknuti ga naprijed,
kako bi kor oltara bio viši. Zbog toga je kraljičin grob morao biti
premješten. Zato je skinuta nadgrobna ploča i stavljena na najbliži stup.
Otada franjevci posjetiteljima svoje crkve pripovijedaju burnu
povijest kraljice Katarine, koja za života postade uzor kršćanskog življenja. Sunarodnjaci kraljice Katarine već pet stoljeća dolaze u crkvu
Araceli kako bi pred grobom svoje kraljice iskazali duboku odanost i
zahvalnost.


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorije

%d bloggers like this: