Ilirska kraljica Teuta (povijesne predaje)

(Marko Dragić)
KRALJICA TEUTA U POVIJESNIM IZVORIMA

Nedostatni su povijesni podaci o podrijetlu najljepše kraljice
Teute. Teuta je stupila na prijestolje 231.g. prije Krista nakon smrti
supruga Agrona. Po nekim suvremenim predajama u Boko-kotorskom zaljevu Agrona je otrovao njegov vojskovođa Demetrije Hvaranin koji mu je u znak dobrodošlice nakon izvršene pobjedonosne vojne akcije dao da ispije vrč s vinom u koje je usuo otrov.
Po povijesnim izvorima kraljica Teuta vladala je u ime svoga
malodobnoga pastorka Pinesa. U to vrijeme moćna Ilirska država
prostirala se od lijeve obale Neretve do Epira obuhvaćajući sve otoke
osim Visa.
Nakon pokušaja da zavlada Visom zaratila je s Grcima koji su u
pomoć pozvali Rimljane 229. g. pr. Krista. Poražena je u tomu ratu (229.
pr. Kr. – 228. pr. Kr.). Povukla se u Rhizon (Risan, mjesto u današnjoj
Crnoj Gori) i bila prisiljena plaćati ratnu odštetu i danak te ograničiti
kretanje naoružanih brodova. U Risnu je pravila brodove. Rimljanima
je pripao prostor do ušća Drima, a Hvarom i susjednim otocima zavladao
je rimski vazal a Teutin nekadašnji vojskovođa Demetrije Hvaranin.
Umrla je na otoku u Jonskom moru.

PODRIJETLO KRALJICE TEUTE
Po nekim predajama bila je kćerka ljekaruše iz Metkovića. Za
vrijeme sajma ilirski ujedinitelj, kralj Agron razbolio se na sajmu i došao
toj ljekaruši vidjevši njezinu kćerku, ljepoticu Teutu. Zaljubio se,
isprosio je i oženio.
Po drugim predajama Teuta je bila kćerka kralja Agrona kojom se
on oženio jer su kraljevi kod Ilira kao i kod drugih civilizacija od
sumerske, akadske, staroegipatske i druge. smatrani božjim potomcima te
im je bilo sve dopušteno. Radoslav Katičić navodi da je Teuta bila
Agronova kćerka.
Po narodnom pripovijedanju ne zna se je li Teuta ime ili je
kraljevsko ime kod Ilira.AGRONIUM
Ilirski grad Agronium nazvan je po kralju Agronu. Po kotorskim
predajama ilirski su bogovi preklinjali Agrona da ne oženi Teutu: “Lijepa
jeste, isticali su, no je i zlokobnica koja će sigurno donijeti nesreću
cijelom kraljevstvu. Već u godinama ali vrele krvi.”
Agron je postupio suprotno volji svemogućih. Oženio je Teutu.
Volio ju je, vodio sa sobom, darivao poklonima i počastima. Sudjelovala
je Teuta s Agronom u mnogim ratovima. Stvorili su moćnu državu.
Potom je Agron sagradio prelijepi grad Agronium u kojem će stolovati
njegova supruga. Grad je opasan bedemima. U gradu su izgrađeni cvjetni
trgovi i arene. Izgrađeno je i pristanište u kojem je “planirano da prvi
privezani jedrenjak bude onaj koji će Agrona dovesti kada ovaj dođe na
proslavu otvaranja grada”.
Agronu je stigla vijest da mu supruga Teuta živi raskalašenim
životom. Odlučio je vratiti se i osobno ustvrditi što je istina.
Kraljica ga je dočekala na pristaništu “u svoj svojoj ljepoti, u
raskošnim kočijama”. Prišla je kralju i u znak dobrodošlice ponudila mu
pehar da ispije. Umoran od dugoga putovanja i zadovoljan razvojem
događaja Agron je ispio tečnost na iskap. Napravio je nekoliko koraka i
pao na tepih prostrt njemu u čast. Bio je mrtav.
Tako je jedan od uglednih Agronovih vojskovođa usmrtio kralja i
preuzeo zapovjedništvo nad ilirskom flotom i vojskom.
Zbog toga umorstva bog Posejdon je naredio da se iz grada sklone
robovi i sirotinja. Počelo je strašno kažnjavanje. Zemlja se otvorila, a u
njenu utrobu propao je tek izgrađeni Agronium. Zatim je morski val za
sva vremena sakrio nekadašnju ilirsku prijestolnicu.
Po predajama Teuta nije bila kažnjena jer nije znala da se
pripremalo ubojstvo njezinoga supruga. Pripovijeda se i da je Posejdon
nije htio kazniti zbog njezine iznimne ljepote.

PROPAST RIZINIUMA
Što su stariji usmeno-književni oblici, u njima je element mitskoga
izraženiji. Vile su najčešća mitska bića. (O vilama je riječ u poglavlju
Mitske predaje.)
Usmenom je komunikacijom do naših dana u kotorskom kraju u
Crnoj Gori sačuvana predaja o vili koja je voljela rimskoga kapetana
Horacija. Ali, Horacija je voljela i Teuta.
Jednog dana dođe u Rizinium, gdje je stolovala ilirska kraljica
Teuta, svojom galijom mladi i naočiti kapetan Horacije. Uplovio je u
Crnoduboku rijeku da bi se zaštitio od velikog nevremena koje je bjesnilo
Adriaticom. Iako je namjeravao isploviti čim se nevrijeme stiša, ostao je
mnogo duže. Kada je ovdje došao, u njegovom srcu pojavila se, sasvim
iznenadno, jedna druga oluja, ovoga puta ljubavna.
Mladog pomorca zavoljela je ilirska kraljica Teuta koja je
stolovala u Risnu. Naslijedivši veliko blago svoga supruga Agrona, ova žena izuzetne ljepote provodila je svoj život na način koji ne dolikuje
kraljici. Nije birala sredstva kako da dođe do muškarca koji bi joj se
svidio. Čim je vidjela kapetana Horacija, koji je zapovijedao pristajanjem
jedrenjaka u risansku luku, njeno srce je jače zakucalo. Zaljubila se
na prvi pogled što joj se rijetko dešavalo.
Na Horacijevu nesreću u mladog pomorca se zaljubila i jedna vila
koja je u Krivošijama imala dvorac od slonove kosti, sakriven u stoljetnoj
šumi. Vili Rizini svidje se došljak na prvi pogled. Tog trenutka počelo je
nadmetanje dvije suparnice: kraljice i vile za ljubav Horacija. Saznavši
da ima konkurenciju, Teuta je u više navrata pokušala ukloniti vilu s
ljubavne scene. Međutim, Rizina je bila blagovremeno obavještavana od
svoga prijatelja boga Nedaurusa.
Kada su vili dojadile sve spletke razuzdane kraljice, jednom
preletje preko zidina Riziniuma i preko bedema kraljičinog dvorca i uputi
se u njenu ložnicu. Bijesno je prekori:
“Kraljice, kako se ne stidiš, imaš sina Parisa, koji ti je mlađi od
ljubavnika. Ostavi se Horacija! Ako to ne učiniš, izmoliću bogove da ti
grad prekrije more!”
Teuta nije ozbiljno shvatila upozorenje, jer je ova žena-ratnik
uspješno odolijevala svim velikim opasnostima, pa i napadima rimskih
legija i ostalih neprijatelja. Smatrala je da će lako izaći na kraj sa ljubomornom
vilom. Međutim, ovoga puta njene procjene bile su pogrešne.
Jedne noći, iz vedrog neba, počeše sijevati munje, poče tutnjati
zemlja i otvarati se njena utroba. Gruvali su gromovi i zapomagali
nesretni žitelji Riziniuma. Čulo se i zapomaganje građana dok su
kapetani jedrenjaka pokušavali da na brzinu isplove.
Uskoro, prestala je sudbonosna nepogoda. Narednog jutra sve je
bilo mirno. Na zaprepašćenje ljudi, koji su živjeli na okolnim brdima i
odozgo posmatrali, dolje u zalivu nije bilo grada.
Tako je propao Rizinium.Te noći nestao je i lijepi kapetan
Horacije. Ostao je u gradu koji se preselio pod more.
Od tada se vila Rizina, koja je izbliza pratila nestajanje grada, više
nikada nije vratila u svoje dvore na Krivošije. Spustila se u morske
dubine da traži mladog pomorca. I danas ona obilazi ruševine potonulog
grada i ne da nikome da tamo zađe plašeći se da ne uznemire njenog
dragog.

STIJENA KRALJICE TEUTE
Iznad Risna, na padinama Orjena, koje se strmo spuštaju u more, na
nadmorskoj visini od oko 5000 metara, postoji stijena za koju se vjeruje
da se s nje sunovratila ilirska kraljica Teuta, kako ne bi pala u ruke
Rimljanima koji su bili opkolili Rizinium.
Kad je opkoljena kraljica vidjela da joj spasa nema sazvala je svoje
zapovjednike i rekla im: “Radije ću u smrt nego u ložnice komandanata
rimskih legionara.”
Zatim su počele sijevati munje i udarati gromovi. Kad je nevrijeme
prestalo Teute više nije bilo među Ilirima.”
Vjetar je odnio, suglasno njezinoj želji, do jedne stijene iznad
grada. Rimljani su gledali kako oluja nosi ženu u bijelom. Teuta se
spustila na vrh stijene, a Rimljani su začuli odjek kraljičine odluke: “Ja
ću kako moram!”
Vjetar je stao i nebo se razvedrilo. Kraljice Teute više nije bilo.
Sunovratila se niz liticu i nestala.
Rizinium je predat bez borbe. Nastala je potraga za dva blaga: za
dragocjenostima i za tijelom kraljice Teute. Bio je to dan kada je prestala
postojati moćna ilirska država.
Crnogorci su u svojim pričama kraljici Teuti pripisali osobine
svetice. Po tim je pričama kraljica Teuta sa stijene, koja se danas zove
Stijena kraljice Teute, uzletjela na nebo.

TEUTINO BLAGO

Postoje i mnoge predaje vezane za Teutino blago koje govore kako
je ono sakriveno iznad Morinja, u pećini Lipcima, na čijim stijenama i
danas stoje crteži stari nekoliko milenija: jeleni, lovci u trku i lađe s
razapetim jedrima
Po nekim predajama Rimljani su u Risnu našli mrtvo tijelo kraljice
Teute, ali nisu našli njezinoga sina Pinesa niti pet galija s blagom. Po
narodnom vjerovanju Pines je blago sakrio i ostavio poruku ispisanu “čudnim znacima”. Narod vjeruje da će blago nekada moćne kraljevine
pripasti onomu koji razriješi “svojevrsni Pinesov rebus”.
Mnogi su uzaludno pokušavali razriješiti taj rebus. Za protekla dva
milenija i dvije stotine godina još ga nitko nije riješio. “Pines se želio
osvetiti onima koji su žudjeli za blagom te je tako postavio težak zadatak
da ga mogu razriješiti samo bogovi.” Kako bogovi nisu zainteresirani za
zemaljske blagodati, sve do danas blago nije pronađeno.
Teutino blago nalazi se na sigurnome mjestu, a nad njim stoljećima
bdiju velike zmije otrovnice koje se nalaze na ulazu u veliku riznicu na
kojoj su petora vrata.

TEUTINE SUZE

U Boko-kotorskom kraju mnogi toponimi i danas u svom nazivu
imaju Teutino ime kao što je Teutina pećina, odakle izvire Sopot, vrelo
koje se javlja samo dva puta godišnje.
Taj bujni izvor koji je doduše kratkoga vijeka od svega par dana, to
su ti suze kraljice Teute. To ti ona plače za vojnicima poginulim protiv
Rimljana. Kad je Agron umro, bio je strašan potres i mnoge rijeke koje
su tad tekle njegovim kraljevstvom postale su ponornice zauvijek. Ispod
risanskih planina postoji sedam podzemnih jezera. Niti jedna od rijeka
nije još izbila na površinu a to će se desit jedino kada žena slične
božanske ljepote bude stolovala u Risan, na Carine.
O Teutinim suzama pripovijedaju i Crnogorci. U Tivtu
pripovijedaju da je taj grad dobio ime po Teuti.